Prije nekoliko dana stanovnicima nekoliko novih naselja u Prijedoru „legalizovana“ je zemlja nakon više od 20 godina borbe. U stilu velikog vođe Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, izvršio je podjelu rješenja na lokaciji sportskog aerodorma Urije. Nekoliko dana prije njegovog dolaska aktivistkinje SNSD-a obišle su sve nelegalizovane stambene objekte,kuće, i vlasnicima poručile da dođu kod „Hangara“ i da će im lično on, Milorad Dodik, uručiti rješenja o legalizaciji zemljišta.
„Gledao sam televizor sa suprugom i čuo sam zvono, ustao sam, otvorio vrata… Dobar dan-dobar dan“, započinje priču starina Drago koji je 1995. godine izbjegao iz Drvara.
-Otvorio sam vrata vidim aktivistkinja moje stranke, član sam SNSD-a, i kaže mi Vaš objekat nije legalizovan i morate doći kod hangara dolazi Dodik i lično želi da Vam uruči rješenje o legalizaciji. Zbunjen, obećam joj da ću doći. Kada je otišla razgovarao sam sa komšijama i dogovorili smo se da odemo. I stvarno dobijemo rješenja lično od predsjednika Dodika. Primjetim da njegov potpis nije na rješenju ali znam da njegovi moraju slušati i da je rješenje potpisao neki službenik. To je bilo u petak. Već u utorak odlučim da odem u RUGiP da izvadim vlasnički list da vidim da li je u vlasničkom listu 1/1 imovina, kuća i zemlja, glase na moje ime. U RUGiP-u mi nisu dali vlasnički list, ali službenica, vrlo ljubazna, rekla mi je da mene, odnosno mog imena nema u vlasničkom listu. Tada sam se razočarao, bilo mi je teško. Odlučim da ne kažem nikome od komšija dok oni meni ne kažu šta je sa njihovim placevima.
-Dobio sam rješenje u petak i u ponedjeljak sam bio u RUGiP-u, tražio sam posjedovni list, priča nam Stojan, Dragin komšija, koji je 1995. godine izbjegao iz Ključa. Ovo je jedno, kakva smo mi rješenja dobili, opet ništa. Odem kod poznatog advokata u Prijedoru, neću mu govoriti ime, on mi je rekao niko se neće moći upisati u vlasnički list dok se ne završi sudski proces koji vodi opština i Poljoproizvod. Rekao mi je i to ako nas neko na silu uvede u vlasničke listove da bi se mi mogli naći na sudu sa Poljoproizvodom. Kada mi je to rekao uhvatio me strah. Da li je to moguće da nam rade u izbornoj godini, lažu nas, pošteno je reći treba nam glasova, mi bi glasali, a ne da nas pokušaju kupiti sa nekoliko metara asfalta i lažnim rješenjima.
– Ljiljana, koja je izbjegla iz Sanskog Mosta, imala je identičnu siuaciju. Sumnjivo mi je bilo kada je nekoliko dana poslije tribine SNSD-a na naša vrata došlo nekoliko aktivista SNSD-a i tražilo uvid u kč kako bi mogli uraditi rješenja. To mije bilo sumnjivo i sama sam sebe pitala kakav je to RUGiP kada nema uvid u k.č.
-Tražimo sastanak sa Gradonačelnikom da vidimo o čemu se tu radi. Mi na sud nećemo ići, možemo samo doći da protestvujemo ispred zgrade RUGiP-a. Neka ih sve bude sramota.
-Zbunjeni smo skroz, osjećamo se prevarenim i ovo nikome nije trebalo. Iskreno mi je sumnjivo što nam je član predsjedništva dao ta rješenja jer bojati se da je ova zemlja na kojoj su naše kuće potpisivanjem MAP-a prešla u vlasništvo države Bosne i Hercegovine. Ima svega svašta se može čuti.
U nadi da je ovo prilika da uknjižimo svoju imovinu tražili smo pomoć advokata, svi nam kažu moramo čekati završetak sudskog spora. Uvidom u neka od rješenje RUGiP-a koja su se na licu mjesta lično uručivala vlasnicima nepokretnosti u pojedinim naseljima na teritoriji Grada Prijedor, utvrđeno je da je prvostepeni organ uprave utvrdio da se radi o pogrešno utvđenim nosiocima prava svojine u katastru nepokretnosti, u postupku izlaganja na javni uvid podatkla o nepokretnostima u k.o. Prijedor 2.
Ugledni prijedorski advokat za naš portal kaže da za pravnu struku dileme nema, rješenja su nelegalna. „Čitajući rješenje koje sam imao priliku da vidim došao sam do jednostavnog zaključka da ova rješenja nisu rješenja o legalizaciji zemljišta i objekta već su to neka rješenja o upisu u katastar. Moram priznati da ovako nešto privi put vidim u životu. U svakom smislu ovo možemo tumačiti kao pravni presedan. Upis u neki novi registar ili bazu ne možemo tumačiti kao bilo kakav osnov za legalizaciju zemljišta ili još gore kao samu legalizaciju a prvobitno smo čuli informaciju da je riječ o legalizaciji nakon 20 godina. Da pojasnim, legalizacije nema dok se ne okonča spor kod nadležnog suda između Gradske uprave i Poljoproizvoda. On dalje navodi da postupak izlaganja na javni uvid podataka o nepokrenostima i utvrđivanje prava na nepokretnostima je vođen u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove Područna jedinica Prijedor u toku 2015. i 2016.godine. „U tom postupku komisije su donosile rješenja i utvrđivale pravo svojine u korist nosioca prava svojine, nakon postupka provedenog u skladu sa prpisima kojima je regulisan postupak izlaganja na javni uvid podataka i utvđivanje prava na nepokretnostima.“ Na osnovu tako donesenih rješenja, u aprilu mjesecu 2020.godine, obajvljeno je rješenje u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i katastar nepokretnosti za k.o. Prijedor 2 je stupio na snagu. Naknadno, nakon pola godine i više, RUGiP PJ Prijedor po službenoj dužnosti donosi rješenje i vrši ispravku greške pogrešno utvrđenog prava svojine, na način da se umjesto nosioca prava svojine Grad Prijedor, kao nosilac prava svojine upisuju fizička lica.
-U ovom svemu imamo još jedan presedan a to je da fizička lica, u čiju „korist“ je urađeno rješenja nisu nikada ranije Gradskoj upravi podnosila zahtjeve za rješavanje imovinskih odnosa po projektu Prijedor 2000 – Dom za sve ljude. Jer da jesu – isti bi se i upisali kao nosioci prava svojine odmah u postupku izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima u toku 2015. i 2016.godine, kao i sva druga lica koja su podnijela zahtjev, a na nepokretnostima na kojima je Grad bio upisan kao posjednik odnosno nosilac prava svojine, raspolaganja ili korišćenja.
RUGiP je sam obrazloženju sada donesenih rješenja priznao da je napravio „grešku“ u postupku koji je vođen 2015.godine previdjela činjenicu da je na predmetnim nepokretnostima izgrađen objekat, te da je komisija trebala, u skladu sa odredbama Zakona o stvarnim pravima, utvrditi pravo svojine u korist graditelja objekta – jer da je, kako su u obrazloženju rješenja naveli – opšte poznata je činjenica da zemljište i objekat čine pravno jedinstvo. Primjenjujući na takav način propise, prvenstveno se misli na odredbe Zakona o stvranim pravima, RUGiP iste pogrešno tumači, odnosno primjenjuje ( pitanje je da li namjerno ili slučajno). Naime, tačno je da zakon propisuje pravno jedinstvo zeljišta i objekta, ali osnovni koncept Zakona o stvarnim pravima je upravo suprotan!!! Osnovno načelo zakona superficies solo cedit što znači da se samo zemljišta smatraju nekretninom sa svim što je s njima iznad ili ispod površine povezano.
U obrzloženju rješenja je navedeno da je predmetno zemljište Grad dodijelio fizičkim licima koja su izgradili objekte. Međutim, prvostepeni organ se nigdje u obrazloženju rješenja nije pozvao na rješenje o dodjeli, već su samo navedena dva uvjerenja i rješenje Odjeljenja za prostorno uređenje. Ni jedan od tih dokumenata ne predstavlja dokument, odnosno ispravu koja bi bila podobna za sticanje prava svojine, kao jednog od stvranih prava – bez obzira što je to organ uprave podveo pod grešku upisa.
Prema evidenciji podnesenih zahtjeva u Gradskoj upravi Prijedor, ukupno je podneseno 2860 zahtjeva za rješavanje imovinsko pravnih odnosa po Projektu „Prijedor 2000 – Dom za sve ljude“. Od tog broja – za 2287 lica je doneseno dopunsko rješenje kojim je omogućeno knjiženje i upis prava svojine i posjeda u evidencijama o nekretninama, koje se vode kod Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove Područna jedinica Prijedor. Ostalih 573 predmeta su u radu, zbog neriješenih imovinskih odnosa.
Pravnici smatraju da odluka organa uprave mora imati razloge na kojima je zasnovana i mora da ima obrazloženje za svaki element same upravne stvari. Konstatacija organa uprave u pogledu odlučne činjenice mora da bude tako jasna da se nedvosmisleno stiče utisak da je organ uprave ocjenom svakog pojedinog dokaza i svih izvedenih dokaza zajedno nedvosmisleno utvrdio odlučnu činjenicu, kako to zahtijeva načelo slobodne ocjene dokaza i materijalne istine, koja istovremeno ne daju pravo organu uprave da proizvoljno, bez međusobnog povezivanja i ocjene svih relevantnih dokaza, donese ispravnu i na zakonu zasnovanu odluku. U navedenom pravcu, rješenja RUGIp-a ne sadrže obrazloženje kako je to propisano zakonom, obzirom da subjektivno ubjeđenje organa uprave o osnovanosti postupanja po službenoj dužnosti nije objektivizirano, tako da u konkretnom slučaju ne postoji stvarna, na objektivnim činjenicama zasnovana i obrazložena istinost rješenja organa uprave.
I da se na kraju navede – ne radi se u ovim situacijama ni o kakvim greškama, nedostacima ili propustima, kako je to organ uprave naveo. Zakonodavac je predvidjeo da je za upis prava svojine neophodna odluka suda, sudsko poravnanje, odluka nadležnog organa ili poravnanje zaključeno pred nadležnim organom i notarska isprava – pa nema smisla da se pod okriljem istog zakona smatra da se „greškom“ mogu mijenjati lica koja su upisana kao vlasnici na nepokretnotima.
[zakupljen reklamni prostor]