Muzej Kozare do sada je mijenjao sedam lokacija i najduže je bio na prostoru današnjeg Teniskog kluba, koji se zvao Kapetanova kuća. Ispred te zgrade nalazili su se eksponati koji su ukazivali na to da se unutra nalazi muzejska postavka.
Po ugledu na to vrijeme, kao i neke savremene muzeje, od prošle godine Muzej Kozare ima svoju dvorišnu postavku, odnosno izložbu na otvorenom. Od otvaranja ovaj lapidarijum privlači pažnju prolaznika, bilo da oni gledaju izložbenu postavku, bilo da na postavljenim klupama potraže kratak predah u šetnji gradom.
– Ponosni smo na ovaj lijepi, kulturni kutak u gradu, koji čine eksponati koji pripadaju istoriji ovoga grada – kaže direktor Muzeja Kozare Milenko Radivojac.
Zbirku čini jedan stari top sa turske tvrđave iz 1833. godine u Starom gradu, od trinaest, koliko ih je tada bilo, a sačuvao ga je prota Gavro Stojanović.
– Tu je i jedna haubica iz 1917. godine koja je pripadala austrougarskoj vojsci, koja se 1942. godine našla i u ofanzivi na Kozari, potom na Grmeču. Svoju priču ima i lokomobil kojim je Prijedor osvjetljivan od daleke 1928. godine, a služio je i za pokretanje generatora u partizanskoj bolnici u Vitlovskoj, na Kozari – kaže Radivojac.
U muzejskom dvorištu se nalazi i željeznička drezina, kao i vagonet za prevoz rude iz 1916. godine na području Ljubije, koji je simbol tradicije rudarstva ovog kraja.
Prema riječima Radivojca, dvorište još nije dovršeno, ali je već sada mjesto okupljanja mnogih Prijedorčana svih generacija.
– Ovo je možda najposjećeniji kutak u gradu za majke sa djecom, koje ovdje sjede dok se djeca igraju – kaže Radivojac.
Pored toga, to je već postalo mjesto koje posjećuju prijedorski učenici, ali i gdje se već održavaju književne večeri i filmske projekcije, a uskoro će u muzejskom dvorištu biti izvedena i pozorišna predstava „Teletabisi“.
Lapidarijum čini nekoliko rimskih spomenika nađenih na području opštine Prijedor iz trećeg vijeka, a to su četiri nadgrobna spomenika sa područja Cikota, žrtvenici koji potiču sa područja Briševa i dva rimska spomenika sa područja Majdana, kaže Radivojac.
Izvor: Glas Srpske