Rukotvorine i sve što oslikava duh tradicije i davnina i predstavlja autentičnost potkozarske regije kroz umjetnost, običaje, stare zanate, odjevne predmete, znanje i umijeće, kao i etno-dizajn i muzičke instrumente moglo se juče i prekjuče vidjeti i kupiti na 13. manifestaciji “Zlatne ruke Potkozarja” u Prijedoru.
Izložbeno-prodajna etno-manifestacija okuplja stvaraoce narodnih rukotvorina, članove KUD-ova, udruženja žena, etno-radionica i drugih organizacija i lica koja se bave izradom rukotvorina, a ove godine na malom gradskom trgu okupila je 36 izlagača iz prijedorske regije.
Manifestaciju je otvorio zamjenik gradonačelnika Aleksandar Miljuš.
– Pred stručnom komisijom koja će, nadam se, odabrati najbolje je baš težak zadatak – rekao je Miljuš.
Direktorica Turističke organizacije grada Prijedora Amira Ganić kazala je da će komisija izabrati najoriginalnije eksponate i najljepše uređen štand, a predviđene su nagrade od 100 do 250 KM.
Milka Miljković, koja je učestvovala na svih 13 izložbi “Zlatne ruke Potkozarja”, ove godine izložila je heklanje, necanje, keranje, štrikanje, poentles, slike od suvog cvijeća, te bukete od najlon čarapa.
– Ovo mi mnogo znači jer na drugi način ne mogu pokazati svoje radove i to mišljenje dijele i ostali učesnici – kaže Milka, koja je pet puta osvojila prvo, a dva puta drugo mjesto za keranje, necanje i šuplji rad.
Među izlagačima je i Zekija Bosnić, koja je izložila ćilim od vune tkan na uspravnom razboju, namjenski rađen za ovu manifestaciju.
– Već je rezervisan. Cijena je 800 evra, ali ga nismo mogli prodati dok se ne završi proglašenje pobjednika i dodjela nagrada, pošto je kandidovan za nagradu za najoriginalniji eksponat. Radila sam ga tri mjeseca, a završila tik pred otvaranje – ispričala je Bosnićeva.
Po ljepoti ne zaostaje ni tkana šarenica, koju je predstavila Marina Zgonjanin i za koju kaže da je nekada bila obavezan dio djevojačkog ruha, a koja sada služi kao prekrivač.
– Prvo je tkanje. Stara je oko 80 godina i izuzetno je očuvana, a i privlači pažnju posjetilaca – kazala je Marina i dodala da, osim tkanja, izlaže sve vrste potkozarskog veza, pa čak i zmijanjski, šlinge, tkane torbice, plahte od konoplje.
Kao dugogodišnji član žirija Milenko Radivojac je istakao da je dosta izlagača već prepoznatljivo po svojim eksponatima, ali da raduje i jedan broj novih izlagača sa novim eksponatima.
– Komisija će obići sve štandove, fotografisati i od izlagača tražiti da kandiduju samo po jedan eksponat za nagradu – rekao je Radivojac.
Zlatna džezva
Posjetiocima je sinoć na zatvaranju manifestacije predstavljena zlatna džezva iz Ginisove knjige rekorda, uz degustaciju kafe. Najveća džezva na svijetu zapremine je 650 litara i daje oko 8.000 fildžana kafe, a za jedno punjenje potrebno je oko 65 kilograma kafe. Nastala je u ljeto 2004. godine ispod čekića baščaršijskog majstora Nasira Jabučara i njegovih pomoćnika.
Autor: Snežana Tasić – Glas Srpske
Foto: GradPrijedor.com