Saslušanjem dodatnog svjedoka Odbrane trećeoptuženog Milorada Škrbića i izvođenjem dokaza Suda BiH okončan je dokazni postupak na suđenju za zločin na Korićanskim stijenama. Nakon izvođenja dokaza, Odbrane petorice optuženih su se izjasnile o izmijenjenoj optužnici koju je Tužilaštvo BiH dostavilo Sudu 23. novembra ove godine. Odbrane su navele da je došlo do “bitne izmjene činjeničnog opisa djela”, jer se svi optuženi po novoj optužnici terete i za progon i pljačkanje civila, te su tražile saslušanje još dodatnih svjedoka, što je Sudsko vijeće odbilo kazavši da “činjenični supstrat optužnice nije znatno izmijenjen”. Iznošenje završne riječi Tužilaštva BiH zakazano je za 30. novembar. Državno tužilaštvo tereti Zorana Babića, Milorada Radakovića, Milorada Škrbića, Dušana Jankovića i Željka Stojnića za učešće u pratnji konvoja kojim je 21. augusta 1992. godine oko 1.200 Bošnjaka i Hrvata iz Prijedora prevoženo ka Travniku. Prema navodima optužnice, oni su na planini Vlašić izdvojili oko 200 muškaraca, koje su na Korićanskim stijenama strijeljali. Tužilaštvo smatra da su četvorica optuženih bili pripadnici interventnog voda Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, a Janković komandir Stanice policije. Na ovom ročištu u korist Odbrane trećeoptuženog Škrbića iskaz je dao Enes Džaferagić, koji je kazao da je optuženi spasio njega i druge civile s kojima je proveo noć u pokvarenom autobusu, te ih sproveo do Smetova. “Mile Škrbić je ostao s nama i čuvao nas od onih s bradama i kokardama. Oni su mu govorili da ide spavati, ali on nije htio, ostao je s nama. Sutradan smo potrpani u dva kamiona i odvezeni na Smetove, gdje smo se pozdravili sa Škrbićem”, ispričao je Džaferagić, koji je u augustu 2009. godine svjedočio u korist Tužilaštva BiH. Nakon saslušanja Džaferagića, Sudsko vijeće je kao svoj dokaz u spis uvrstilo fotografije i videosnimak uviđaja s Korićanskih stijena izvršenog u junu prošle godine, a kojem su, osim policije, prisustvovale i stranke u postupku. Minka Kreho, predsjedavajuća Sudskog vijeća, analizirala je u sudnici snimak objašnjavajući lokacije koje su prikazane na snimku – šuma gdje su bile dvije grobnice sa četiri leša, mjesta razdvajanja vojno sposobnih muškaraca, “mjesto gdje je civilima rečeno da kleknu kao da se mole, nakon čega je išlo strijeljanje”, te provalija u koju su padali. “Laserom koji ide 50 centimetara u dubinu nisu otkrivene kosti na lokaciji gdje su padali civili. Laser je pokazao da kamenje kojim je prekriven taj lokalitet ne pripada konfiguraciji tla na tom terenu, već je kamenje skidano sa stijena i slagano u tu provaliju”, kazala je Kreho.
BIRN
