Studija izvodljivosti za Industrijsku zonu “Celpak“ u Prijedoru je završena, što je bio uslov da imovina od deset hektara zemljišta i Upravna zgrada prijedorske Fabrike celuloze i papira „Celpak“, koju je Vlada Republike Srpske kupila u stečaju, bude prenesena u nadležnost lokalne zajednice, potvrdio je danas načelnik prijedorskog Odjeljenja za privredu i poljoprivredu Boro Vojvodić. Vojvodić je rekao da će Studija izvodljivosti, koju je uradilo nadležno odjeljenje i prijedorska Agencija za ekonomski razvoj PREDA biti predata Vladi RS, nakon čega će se pristupiti i prenosu vlasništva nad Industrijskom zonom na nivo lokalne zajednice. „Skupština opštine Prijedor, ranije je donijela odluku o prodaji Celpakovog zemljišta potencijalnim investitorima. Riječ je o deset hektara površine podijeljene na 26 parcela na kojima će zainteresovani privredni subjekti moći da formaraju vlastite firme uz uslov da u njima zaposle određeni broj radnika“, podsjetio je Vojvodić. On je naveo da već sada ima oko desetak zainteresovanih privrednih subjekata za kupovinu “Celpakovog“ zemljišta u Industrijskoj zoni. “Planom koji je i iznesen u Studiji izvodljivosti predviđeno je da se u Industrijskoj zoni u različitim privrednim pogonima zaposli oko 350 radnika“, rekao je Vojvodić. On je napomenuo da su u opštini, uz ove aktivnosti, paralelno radili i na rekonstrukciji Upravne zgrade bivšeg “Celpaka“ , i najavio da će do kraja ove sedmice u obnovljeni prostor useliti službe prijedorske Agencije za ekonomski razvoj, Privredne komore regije Banjaluka, kao i prijedorsko novoosnovano Udruženje preduzetnika. Vojvodić je istakao da se za sada još uvijek ne zna ko će upravljati Industrijskom zonom nakon prenosa nadležnosti na lokalni nivo, ali da su u opticaju tri opcije. “Za sada razmišljamo da bi nadležnost moglo da ima ili Odjeljenje za stambeno- komunalne poslove ili Agencija PREDA, a možda i Zavod za izgradnju grada.Tražimo najbolju soluciju za ovaj značajan projekat“, rekao je Vojvodić. Za pripremu kompletne Industrijske zone “Celpak“ planirano je ulaganje oko 8 miliona KM, koliko će biti usmjereno u elektrifikaciju, izgradnju kanalizacije i ostalih objekata iz saobraćajne infrastrukture, a u ovim sredstvima je i trošak Vlade RS od 2.598.000 KM za kupovinu zemljišta.
