Načelnik opštine Prijedor Marko Pavić sinoć je na tradicionalnoj Svetosavskoj akademiji održanoj u Pozorištu Prijedor, prosvjetnim radnicima uručio „Svetosavsku povelju“, najviše opštinsko priznanje za vaspitno-obrazovni rad. Pavić je čestitao nagrađenima i poželio da njihove nagrade budu stimulans svima da rade bolje. Za najbolju učiteljicu proglašena je Gorana Mandić iz Osnovne škole „Branko Ćopić“, za najboljeg nastavnika Vesna Žunko, defektolog iz Specijalne škole „Đorđe Natošević“, za najboljeg profesora Željko Knežević iz Ugostiteljsko-ekonomske škole, a za najbolju vaspitačicu Mirjana Stanić iz Dječijeg vrtića „Radost“.
Knežević je, u ime nagrađenih, zahvalio na priznanju, koje je, kako je rekao, velika čast, ali i obaveza za dalji, još uspješniji rad. „Ni meni, ni mojim kolegama ovo nije kruna naše karijere, već samo podsticaj za korak naprijed“, dodao je Knežević. O liku i djelu Svetog Save besjedio je akademik Ljubomir Zuković, koji je istakao da Savindan uči Srbe putu savršenog života po vjeri, kao što Vidovdan uči putu savršenog umiranja za vjeru. „Sveti Sava je okrijepio pravoslavnu vjeru u srpskom rodu i time je najpresudnije uticao na njegovo trajno opredjeljenje i istorijsku sudbinu. On je svojim djelovanjem nerazdvojno vezao prosvjećivanje i vaspitanje naroda sa živom vjerom u Hrista, što mu je u njegovom rodu donijelo nepodijeljenu omiljenost i naklonost koja jednako traje“, rekao je Zuković.
U umjetničkom dijelu programa učestvovali su glumci Pozorišta Prijedor, hor i učenici Muzičke škole „Savo Balaban“ te Srpsko pravoslavno crkveno pjevačko društvo „Vila“. Povodom Svetosavske akademije, u holu Pozorišta Prijedor otvorena je dokumentarna izložba fotografija pod nazivom „Hilandar nekad“. Obilježavanje školske slave – Svetog Save biće organizovano i u mnogim prijedorskim školama, a svetosavske svečanosti završavaju se u subotu 28. januara, kada će u Hotelu „Prijedor“ biti održan 15. obnovljeni Svetosavski bal sa početkom u 19:00 časova. Tradicija svetosavskih duhovnih i svjetovnih svečanosti u Prijedoru, s prekidima, datira od 1891. godine.
Tekst – SRNA
Foto – GradPrijedor.com
