Prijedor se danas smatra svijetlim primjerom razvoja, suživota i prosperiteta u BiH, ističe načelnik ove opštine Marko Pavić, navodeći da su stranci ne tako davno taj grad ocjenjivali kao crnu rupu na karti Evrope. Koliko se ambijent promijenio nabolje svjedoči i to što je Pavić nedavno u Sarajevu proglašen najnačelnikom za srednju i jugoistočnu Evropu, a priznanje je uručeno i gradonačelniku Ljubljane Zoranu Jankoviću, te Milanu Bandiću, gradonačelniku Zagreba.
U obrazloženju ovog priznanja navodi se da se ono dodjeljuje za izvanredne dugogodišnje rezultate u razvoju grada i stvaranju ambijenta za biznis i bolji život građana, izgradnju industrijskih zona i putne infrastrukture.
NN: Proglašeni ste najnačelnikom za srednju i jugoistočnu Evropu. Šta je konkretno dovelo do toga da dobijete ovo značajno priznanje?
PAVIĆ: Ovo priznanje je kao i uvijek drago onom koji ga dobije, ali ja ovo specijalno priznanje i nagradu dijelim sa lokalnom administracijom, Skupštinom opštine i sa građanima Prijedora koji su mi izborom za načelnika pružili šansu da u svom rodnom gradu realizujem ideje i stvorim ambijent za bolji život građana i razvoj Prijedora u svakom pogledu. Najvažnije je da smo kao tim u lokalnoj administraciji stvorili jednu pozitivnu klimu za bolji život svih i za važna investiciona ulaganja u razvoj grada. S aspekta sigurnosti i bezbjednosti Prijedorčana moramo biti zadovoljni jer su na visokom nivou, a Prijedor je potpuno otvoren grad prema inostranstvu. Taj povoljan ambijent u Prijedoru garantuje uspjeh i prosperitet naše lokalne zajednice.
NN: Punjenje lokalnog budžeta u prvom polugodištu ove godine, prvi put poslije stalnog suficita, ne ide onako kako je planirano. Kako se to odražava na razvojne projekte i poziciju budžetskih korisnika?
PAVIĆ: U administraciji smo još krajem prošle godine predosjetili kriznu situaciju, pa smo ovogodišnji budžet planirali racionalno. Tako je projektovani budžet za ovu godinu u startu bio manji nego što su to bile preporuke Vlade RS. I pored toga nedavno smo izvršili i rebalans budžeta koji je za 7,9 odsto manji od projektovanog na početku godine. Najvažnije je da u mjerama štednje i rebalansiranom budžetu nismo dirnuli najugroženije socijalne kategorije stanovništva. Davanja za „socijalu“ ostala su ista kao što smo planirali. Po meni je i značajno da nismo smanjivali davanja na ime podsticajnih sredstva za poljoprivredu i industriju. Naše uštede od oko tri miliona maraka koliko je budžet smanjen se odnose na one investicije koje su neproizvodne. Ove godine nećemo raditi rekonstrukcije nekih objekata tipa društvenih domova i slično. Prinuđeni smo da uštede vršimo i u kupovini opreme i asfaltiranja putne infrastrukture.
Ono što očekujemo je da se iz aranžmana sa MMF-om usmjere sredstva u lokalne zajednice. Vlada RS je zahvaljujući kreditnim aranžmanima sa MMF-om obećala opštinama u RS dati 30 miliona maraka. Koliko je meni poznato, u startu bi lokalne zajednice trebalo da računaju sa 15 miliona maraka, a ostala sredstva bi trebalo da pristignu nešto kasnije.
Ono što je najvažnije je činjenica da grantovi iz MMF-a ne smiju služiti za pokriće deficita iz prethodnih godina u pojedinim opštinama. Ta sredstva se moraju uložiti u godišnje potrebe građana kako bi se suzbile posljedice globalne ekonomske i finansijske krize.
NN: Da li ste po preporuci MMF-a smanjili plate radnicima u lokalnoj administraciji i da li se mogu očekivati i otkazi?
PAVIĆ: To su svakako mjere štednje na jednoj i podsticajne mjere na drugoj strani. Dakle, s jedne strane štedjeti na svemu onom što je neproizvodno, a opet podsticati proizvodnju u poljoprivredi i privredi. Cilj je sačuvati radna mjesta koja su u nekim segmentima dovedena u pitanje. S tim u vezi treba učiniti sve kako bi se stvorila mogućnost i za otvaranje novih radnih mjesta. Što se tiče lokalne administracije, mi smo već smanjili plate za 10 odsto, ali to nisu velike uštede. Jednostavno to je bio naš odgovor na zahtjev aranžmana koji su potpisani sa MMF-om. Za sada kao načelnik ne razmišljam o otpuštanju radnika iz lokalne administracije. Kada bih mogao, radije bih iz lokalne uprave otpustio neradnike i to nezavisno od globalne krize, a ima i takvih.
NN: Kakva je trenutna sudbina prijedorskog „Autotransporta“ i Industrijske zone „Celpak“?
PAVIĆ: Vlada RS će zasjedati i donijeti odluku o sudbini Industrijske zone „Celpak“ i prenošenju nadležnosti na lokalnu zajednicu. To isto očekujemo i kada je u pitanju „Autotransport“. Namjera je da od „Autotransporta“ stvorimo jednu održivu firmu, ali nam je interesantnija Industrijska zona „Celpak“. Smatramo da bi se na toj lokaciji mogle privući nove investicije, kako bi se pospješilo zapošljavanje i otvorili novi pogoni.
NN: Kako predstavnici međunarodne zajednice vide razvoj Prijedora?
PAVIĆ: Mi još mnogo moramo raditi na tome da opštinu približimo građanima jer administracija mora biti u funkciji građana. Istina, neke stvari, a pogotovo način razmišljanja i psihologija da je administracija centar moći, moramo mijenjati jer je centar odlučivanja građanin. Kroz lokalno odjeljenje za privredu u Prijedorsku ekonomsku razvojnu agenciju PREDA mi smo stvorili uslove da pomognemo i privrednicima. Formirali smo klastere u raznim oblastima, pa su tako formirani klasteri za drvopreradu i tekstilnu oblast koji su osnovali i svoja udruženja. Oni su zahvaljujući podršci lokalne zajednice realizovali brojne projekte. Stranci su ne tako davno Prijedor nazivali crnom rupom na karti Evrope. Ali nakon četiri ili pet godina situacija se promijenila i sada predstavnici međunarodne zajednice Prijedor smatraju svijetlim primjerom razvoja, suživota i prosperiteta. Čak tvrde da bi na Prijedor trebalo da se ugledaju i ostale opštine i gradovi u BiH jer je naš grad u brojnim segmentima prihvatio evropsku praksu razvoja modernih i demokratskih sredina. Zato smo i dobili šansu bržeg razvoja i napretka u svakom smislu te riječi. Potencijala za dalji razvoj imamo, ali se moramo osloniti i na podršku i zajednički rad sa Vladom RS i BiH u cjelini.
Izvor: Nezavisne novine