Broj stečajeva u Okružnom privrednom sudu u Prijedoru lani je bio veći od trogodišnje sudijske norme, a upućeni kažu da je lista firmi, koje nemaju nikakvu privrednu aktivnost na području ove regije podugačka, ali da nedostatak finansija koči gašenje preduzeća.
Prema podacima iz izvještaja o radu, Okružni privredni sud u Prijedoru u toku 2023. imao je 27 predmeta stečajeva i to 20 prenesenih iz 2022, a sedam novozaprimljenih, od čega je riješio 16, dok je 11 prenio u ovu godinu.
U izvještaju stoji da su svi stečajevi riješeni ili u optimalnom ili u predvidivom roku, a prosječno trajanje riješenih postupaka je 1.124 dana.
– Troje sudija, uključujući i predsjednika suda koji su do sada imenovani u ovaj sud, imaju u radu veći broj predmeta od jednogodišnje pa čak i dvogodišnje sudijske norme, a stečajni sudija ima čak trogodišnju normu stečajnih predmeta – navedeno je u ovom dokumentu.
Višegodišnji stečajni upravnik na području prijedorske regije Nenad Sadžak za “Glas” kaže da je u tom dijelu Srpske bezmali broj mrtvih firmi, ali nema ko da ih likvidira.
– Samo u Kozarskoj Dubici odakle sam, prema nezvaničnim podacima, ima oko 150 preduzeća koja su prestala sa radom, ali nisu trajno ugašena budući da niko od povjerilaca nije podnio zahtjev za pokretanje stečaja. Ne mogu se zatvoriti po službenoj dužnosti, mora neko uplatiti depozite za troškove postupka pa onda sve stoji godinama neriješeno. Riječ je uglavnom o preduzećima koja nemaju imovinu, a tamo gdje imovine ima postupci se uglavnom pokreću jer se imaju čime finansirati – pojašnjava Sadžak.
Dodaje da od marta 2021. godine vodi stečajni postupak u nekadašnjem prijedorskom preduzeću “Trgoprodaja”.
– Još smo daleko od završetka postupka jer je veliki broj imovinskih sporova koji se dugo vode. Ono što se riješi ide na prodaju i već smo realizovali drugu diobu novca povjeriocima – kazao je Sadžak.
Stečajni upravnik za prijedorsku regiju Vojo Pavičić kaže da je svaki stečaj bolan za državu, dužnika i same zaposlene.
– Ne znači stečaj uvijek kraj, negdje je on i šansa za ozdravljenje. Lično sam vodio četiri-pet postupaka koji su završili oživljavanjem ili reorganizacijom preduzeća, nijedno nije ugašeno. Tamo gdje nema nade za oporavak najbolje je sa tržišta takve firme ukloniti da ne ometaju druge koji rade, kao i da se ne uvlače u dužničko ropstvo – kazao je Pavičić.
Istakao je da je većina velikih kolektiva koji su poslovali u bivšoj državi, kada je prijedorska regija imala razvijenu privrednu aktivnost, nestala.
– Nastala su neka druga preduzeća, nisu te veličine, ali pomažu oporavku privrede. Problem su stalne krize koje dolaze na koje naša mala privreda nije imuna – naglasio je Pavičić i dodaje da i u razvijenim zemljama Zapada mnoga preduzeća odlaze u stečaj i završavaju gašenje jer je to prirodan proces.
Autor: Anita Janković Rečević – Glas Srpske