Predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović rekao je da je obilježavanje 68 godina od Bitke na Kozari i 65 godina od pobjede nad fašizmom, koje je organizovano na Mrakovici, jedan patriotski čin i poziv svim narodima u BiH na mir i slobodu. „Narodni zbor na Kozari nije samo manifestacija koja treba da osvježi sjećanje na krvavu borbu iz 1942., već i da pokažemo da njegujemo slobodarske tradiciji zbog kojih smo nekada i kažnjavani“, naglasio je Kuzmanović na Mrakovici prilikom obilježavanja značajnih datuma iz prošlosti srpskog naroda. Predsjednik Kuzmanović rekao je da ova manifestacija objedinjuje vrijednosti borbe protiv fašizma, oslobođenja i otadžbinskog rata kojima su ciljevi bili sloboda, mir i prosperitet. Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik naglasio je da je srpski narod i prije 68 godina imao visoku svijest o slobodi, borbi za pravdu i svom internacionalizmu, jer je masovno ustao protiv fašizma i dao svoj doprinos pobjedi antifašističke koalicije. „Bitka na Kozari je jedna od najvećih bitaka na početku Drugog svjetskog rata u kojoj se srpski narod suprostavio fašistima i ustaško-četničkim trabantima, zbog čega Odbor za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova obilježava ovaj datum kao jedna od najznačajnijih“, istakao je Dodik. On je podsjetio da je nakon ofanzive na Kozari uslijedilo i formiranje logora Jasenovac u kome je stradalo više od 500 000 Srba. Dodik je naglasio da veličinu stradanja naroda Potkozarja potvrđuje i činjenica da su u ovom kraju prvi mladići stasali za vojsku tek dvadesetak godina nakon završetka Drugog svjetskog rata. U organizaciju obilježavanja godišnjice Bitke na Kozari i 65 godina od pobjede nad fašizmom, uključila se i Ambasada Ruske Federacije u BiH, a ruski ambasador Aleksandar Bocan Harčenko izrazio je svoje poštovanje veteranima Drugog svjetskog rata i istakao zajednički doprinos svih naroda koji su činili antihitlerovsku koaliciju. „Najveću cijenu pobjede platio je narod Rusije i mi nećemo dopustiti da se to zaboravi, kao što nećemo dopustiti i prekrajanje istorijskih događaja u političke svrhe“, poručio je Bocan Harčenko, ističući da rukovodstvo Rusije i RS razvija biletaralnu saradnju na antifašističkim tradicijama. Obilježavanje 68 godina od Bitke na Kozari i 65 godina od pobjede nad fašizmom održano je u organizaciji predsjednika RS, Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade RS i Ambasade Rusije u BiH. Bitka na Kozari odigrala se 3. jula 1942. godine kada su malobrojne partizanske jedinice, braneći narod u zbijegu, uspjele da probiju neprijateljski obruč i izvuku se prema planini Grmeč. Neprijateljski obruč na jugozapadnom dijelu Kozare, 15 kilometara istočno od sela Međuvođe, uspjelo je da probije samo nekoliko stotina boraca sa dijelom stanovništva, dok je zarobljeno 68 000 ljudi od kojih su mnogi završili u logorima. Spomen park Kozara prikupio je nepotpuni spisak od 33 398 pobijenih kozaračkih civila, dok sudbina mnogih nestalih ni do danas nije poznata. Kozaračka ofanziva, koja je počela 10. juna 1942. godine, bila je značajna za cjelokupni partizanski pokret otpora, jer je predstavljala primjer junaštva i odlučnosti boraca pred nadmoćnijim i dobro naoružanim neprijateljem. U Bici na Kozari, koja je postala simbol partizanskog otpora i stradanja, učestvovalo je oko 3 500 partizanskih boraca koji su se suprostavili oko 15 000 njemačkih vojnika i 22 000 ustaša i domobrana.
SRNA
