Iako se vjerovalo da na ovim područjima već odavno nema dabrova, u Koprivni, selu nadomak Oštre Luke, ove neobične životinje su postale prava atrakcija.
Među prvima ih je vidio mještanin Ilija Ribić, koji često dolazi na obalu rijeke Sane.
– Dabrovi su isjekli drveće i prenosili ga sa jednog kraja na drugi. Nekoliko puta su od vrbe ili topole pokušali da naprave branu na Sani široku desetak metara, ali bi je plahovita voda porušila – priča Ilija i dodaje da je posljednji put dabra vidio prije petnaestak dana.
Oni su, tvrdi Ilija, aktivni, uglavnom naveče i to kada vlada potpuni mir, tako da ih je gotovo nemoguće fotografisati, ali ako je suditi po isječenom i izrezbarenom drveću, moglo bi se zaključiti da je ovo zaista stanište dabrova.
– Primijetio sam ih prije dvije-tri godine, bilo ih je i ranije, ali manje. Vidio sam jedan par, čak nisam ni znao šta je to. Sad su se razmnožili pa su tu četiri para i često kada izađem u ribolov vidim ih kako preplivavaju preko vode – rekao je Ribić.
Priču Ilije Ribića potvrđuje i njegov komšija, Marko Grujičić.
– Primijetio sam kako sijeku i obaraju drveće i više puta posmatrao njihova skloništa koja prave uveče – priča Marko i dodaje da su danju uvijek negdje skriveni. Na pitanje otkud zna da dabrovi sijeku drveće Grujičić kaže da nijedna mašina ni alatka ne može da isiječe drva kao dabrovi.
Ilija i Marko kažu da im u početku niko nije vjerovao u njihovu priču o pojavi ove rijetke životinjske vrste. Međutim, u posljednje vrijeme mještani Koprivne i okolnih sela sve više se raspituju za dabrove, a vidjeti ih mogu samo oni koji su spremni da i po cijelu noć provedu na obali Sane.
Klimatske promjene
Drvena konstrukcija koja se nalazi na južnom kraju nacionalnog parka „Vud Bafalo“ u Sjevernoj Alberti u Kanadi, vidljiva je iz svemira, a ujedno je i najveća svjetska brana koju su izgradili dabrovi. Brana ovih glodara je dva puta duža od Huverove, a ima 850 metara.
Brane dabrova su važan dio ekološkog sistema i veće promjene klime i životne okoline mogu se procjenjivati na osnovu njihovog širenja. Da li dolazak dabrova na Sanu može da ukazuje na veće klimatske promjene na našem području tek će se vidjeti.
Glas Srpske
