Bivši radnici prijedorskog „Žitoprometa“ mirno su juče protestovali ispred kapije preduzeća tražeći povezivanje radnog staža, izmirivanje svih obaveza prema radnicima, pokretanje stečajnog postupka, te reviziju privatizacije i prodaje imovine ovog preduzeća. „Ovo je zasad mirno okupljanje, a ako ne dobijemo hitan odgovor nadležnih izaći ćemo na ulice i svakodnevno protestovati“, upozorili su bivši radnici u pismu upućenom Vladi Republike Srpske, opštini Prijedor, Okružnom privrednom sudu Banjaluka, Poreskoj upravi RS, inspekciji rada, rukovodstvu preduzeća i sindikatu. Predstavnik bivših radnika Slavica Radulović podsjetila je da se poslodavac prilikom privatizacije preduzeća prije šest godina obavezao da izmiri obaveze prema radnicima, ali da to danas nije učinjeno. „Najvažnije nam je povezati staž, a više od 600.000 maraka duguje `Žitopromet` Fondu PIO RS“, navela je Radulović. Njen suprug Borislav Radulović u „Žitoprometu“ je zaposlen od 1972. godine, a bez posla je ostao 2004. Trebalo bi da je u penziji već dvije i po godine, borac je prve kategorije i otac dvoje djece, a firma mu duguje doprinose za PIO. „Obraćao sam se svim institucijama i gdje god sam došao slijegali su ramenima i govorili – `Bolestan si, al` ti lijeka nema`,“ priča Radulović. Direktor „Žitoprometa“ Milorad Radić rekao je da nema ništa protiv zahtjeva bivših radnika, ali da nije u mogućnosti da ih riješi, jer već godinama firma posluje sa gubicima i račun joj je blokiran. „Vrlo je teško reći šta je rješenje. U uslovima nelojalne konkurencije i dozvoljenog uvoza svega i svačega mi ne radimo ni sa 15 odsto kapaciteta. Javna tajna je da već nekoliko godina radnici umjesto plata dobijaju vreće brašna i to u vrijednosti 60 odsto od minimalne plate u RS“, istakao je Radić. Prema njegovim riječima,“Žitopromet“ povjeriocima duguje oko četiri miliona maraka, od čega više od pola miliona radnicima, a potraživanja su zanemariva. „Žitopromet“ danas zapošljava 40 radnika, a prije rata u pogonima u Prijedoru, Ljubiji, Novom Gradu, Kozarskoj Dubici i Sanskom Mostu imao je 370 radnika. Raspolagao je siloskim kapacitetom od 10 000 tona, mlinskim od 120 tona na dan i pekarskim od 30 000 pekarskih jedinica na dan. Sadašnji direktor vlasnik je 25 odsto kapitala preduzeća koje je za 300.000 KM kupio na berzi nakon više propalih licitacija na kojima se tokom tri godine nije pojavio nijedan zainteresovani kupac.
