Direktor Pozorišta Prijedor Zoran Baroš rekao je da su gorući problemi ove kuće prokišnjavanje objekta, te dotrajalost i zastarjelost tonskog i svjetlosnog parka.
„Objekat je prije 36 godina urađen sa ravnim krovom i to svakako nisu dobra rješenja za naše podneblje. Istovremeno, tonski i svjetlosni park pozorišta je dotrajao, uprkos sitnim intervencijama rađenim u prethodnih nekoliko godina“, kazao je Baroš u intervjuu Srni.
On je podsjetio da zgrada Pozorišta Prijedor prokišnjava već više od deceniju i da je stanje iz godine u godinu sve kritičnije.
„Mi smo u nekoliko navrata, sitnim intervenicijama, pokušavali zaštititi objekat, ali to su ipak samo kratkoročna rješenja. Pozorište Prijedor ima urađen izvedbeni projekat već punih pet godina i toliko dugo živimo u nadi da će ovaj problem biti riješen“, naglasio je Baroš.
„Ovih dana su o tome razgovarali i ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Anton Kasipović i gradonačelnik Prijedora Marko Pavić i vjerujem da smo bliži rješavanju našeg problema. Očekujem da se s prvim danima proljeća naredne godine stvari pomaknu s mrtve tačke“, dodao je Baroš.
Za nadogradnju i opremanje zgrade potrebno je 600.000 KM u čemu bi trebalo da učestvju resorno ministarstvo i lokalna zajednica.
„Kada je riječ o zanavljanju tehnike, u toku su pregovori sa gradom kako bi se kreditom, koji bi vraćalo Pozorište Prijedor iz vlastitih prihoda, obezbjedila zamjena tehničkih resursa i na taj način riješio ovaj problem za narednih 20 godina“, istakao je Baroš.
Govoreći o odnosu lokalne i republičke vlasti prema Pozorištu Prijedor, Baroš je kazao da je jako zadovljan odnosom grada prema ovoj kući, iako u kulturi uvijek manjka novca.
„Što se tiče resornog ministarstva, mi, kada smatramo da imamo dobar projekat, apliciramo na redovni godišnji konkurs Ministarstva /prosvjete i kulture Republike Srpske/ za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture. Da li smo zadovoljni odobrenim sredstvima ili ne, to je već drugo pitanje“, naveo je Baroš ne precizirajući o kojim se projektima radi.
Na pitanje da li je i, ako jeste, u kojoj mjeri provedena decentralizacija kulture kao jedna od politika Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, Baroš je rekao da na to pitanje „mnogo bolje mogu odgovoriti u samom Ministarstvu“.
Prema njegovim riječima, pozorišna kritika je jako malo prisutna u medijima.
„Možda i postoje ljudi koji to jako dobro rade, ali mi to ne primjećujemo u medijima. No, nije to samo problem kod nas, već i na eks jugoslovenskim prostorima“, ocijenio je Baroš.
Govoreći o saradnji sa drugim kućama, Baroš je kazao da Pozorište Prijedor ima odličnu saradnju sa mnogim pozorištima u Republici Srpskoj i BiH, kao i u zemljama okruženja.
„Naravno, treba naglasiti da je ona najbolja, a to je valjda i najnormalnije, sa Narodnim pozorištem Republike Srpske iz Banjaluke. Zahvaljujući upravi na čelu sa Nenadom Novakovićem, ta saradnja je podignuta na jedan zavidan nivo i zahvaljući toj saradnji Pozorište Prijedor je dobilo dodatni kvalitet“, smatra Baroš.
Pozorište Prijedor je prošlog mjeseca, na početku 60. jubilarne sezone, premijerno izvelo „Djelidbu“ Skendera Kulenovića u režiji Marka Misirače i ta je predstava selektovana za ovogodišnje 29. Susrete pozorišta BiH u Brčkom.
„Kada pogledate ostale selektovane predstave, dakle kuće iz kojih dolaze te predstave, njihove reditelje i ansamble, to je samo još jedna potvrda da se u našoj kući radi kvalitetno i profesionalno. Do kraja kalendarske godine radićemo predstavu za djecu, a do kraja sezone pripremićemo još tri premijere. Vjerujemo da će biti sredstava da, pored redovnog angažmana, jubilarnu sezonu obilježimo još nekim lijepim potezima“, dodao je Baroš.
Prema njegovom mišljenju, bespredmetno je postavljati pitanja da li je Pozorište Prijedor amatersko, poluprofesionalno ili profesionalno.
„Ono je profesionalno jer ima 24 zaposlena, od čega ansambl sa osam glumaca, od čega četiri sa svršenom Akademijom, u sezoni realizuje četiri ili pet premijera i učestvuje na festivalima profesionalnih pozorišta“, pojasnio je Baroš.
Srna nije dobila odgovor na pitanje zašto je ugašena „Kočićeva srpska scena“, najstariji festival pozorišta Republike Srspke, koji je u Prijedoru ustanovljen 1993. godine, a trajao je do 2006. godine.
Tekst – SRNA
Foto – GradPrijedor.com